Tijelo za europske političke stranke i
europske političke zaklade

Zabrane izravnog i neizravnog financiranja

Na temelju iskustava stečenih primjenom u praksi Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 („Uredba") tijekom proteklih godina, Tijelo za europske političke stranke i europske političke zaklade („Tijelo") želi europskim političkim strankama i europskim političkim zakladama ponuditi popis smjernica (koji nije konačan). Smjernice koje Tijelo sastavlja ne utječu na izravno obvezujuću prirodu Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014. Nadalje, treba napomenuti da smjernice i dalje podliježu izmjenama s obzirom na to da se kontinuirano stječe dodatno iskustvo i/ili mijenja zakonodavni okvir.

Zajedničke aktivnosti

  • Zajedničke aktivnosti europskih političkih stranaka ili europskih političkih zaklada s partnerima na nacionalnoj razini nisu same po sebi zabranjene Uredbom (EU, Euratom) br. 1141/2014. Konkretno, komunikacija s javnošću koju pokrene nacionalni partner za potrebe aktivnosti europskih političkih stranaka ili zaklada može biti učinkovito sredstvo za skretanje pozornosti na europsku politiku i politička pitanja. Međutim, zabrane financiranja utvrđene u članku 22. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 moraju se poštovati u svakom trenutku.

  • U slučaju aktivnosti koju određena europska politička stranka zajednički provodi s drugom političkom strankom, posebno nacionalnom strankom, prekomjerni udio europske političke stranke u financiranju takve aktivnosti mogao bi predstavljati „neizravno financiranje" koje je zabranjeno člankom 22. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014.


  • U slučaju aktivnosti koje određena europska politička zaklada provodi zajedno s nekom političkom strankom ili drugom zakladom, prekomjerni udio europske političke zaklade u financiranju takve aktivnosti mogao bi predstavljati „neizravno financiranje" koje je zabranjeno člankom 22. stavkom 2. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014.

  • Kako bi se procijenilo postojanje mogućeg neizravnog financiranja stranke ili zaklade na nacionalnoj razini na temelju te odredbe, potrebno je uzeti u obzir niz čimbenika, kao što su posebno:

    • dosljedna vidljivost europske političke stranke/zaklade;
    • razina kontrole koju europska politička stranka ili zaklada ima nad aktivnošću u odnosu na stranku ili zakladu na nacionalnoj razini. Pri ocjeni tog aspekta bitni su opći kontekst aktivnosti, opseg, sadržaj, ciljevi, ciljna skupina / ciljne skupine, motivacija i potencijalna vrijednost aktivnosti za rezultat nacionalne stranke na nacionalnim izborima (vidjeti također presudu MENL/Parlament, T‑829/16, točka 83.ff);
    • udio sufinanciranja koji snosi europska politička stranka/zaklada, a koji bi trebao pokazati realističnu korelaciju s ukupnim sudjelovanjem europske političke stranke/zaklade u odnosu na sudjelovanje nacionalne stranke u određenoj aktivnosti (vidi također presudu MENL/Parlament, T‑829/16, točka 89.).

· Neizravno financiranje postoji u slučajevima kada nacionalna politička stranka ili kandidat pribavi financijsku korist, među ostalim tako što izbjegne troškove koje bi morala snositi, čak i ako nije proveden nikakav izravan prijenos (MENL/Parlament, T-829/16; ADDE/Parlament, T-48/17).

· Kako bi procijenilo postoji li neizravno financiranje, Tijelo uzima u obzir skup indicija, primjerice indicije koje se odnose na sadržaj financiranog akta te zemljopisne i vremenske indicije (vidi MENL/Parlament, T-829/16; ADDE/Parlament, T-48/17).

· Kako bi se dokazalo postojanje neizravnog financiranja, dovoljno je osloniti se na „dovoljno konkretne, precizne i dosljedne dokaze" (ACRE/Parlament, T-107/19).